Više od 600 južnokorejskih građanskih, sindikalnih, studentskih i vjerskih organizacija zatražilo je od vlasti u Seulu da odbace američke zahtjeve za vojno angažiranje Južne Koreje u Hormuškom moreuzu i ne dopuste uvlačenje zemlje u rat protiv Irana.
Predstavnici 601 organizacije okupili su se 9. septembra ispred Kulturnog centra Sejong u centru Seula, odakle su nakon konferencije za novinare krenuli prema predsjedničkom uredu. Prema izvještajima korejskih medija, u protestnoj šetnji učestvovalo je približno 150 ljudi.
Među organizacijama koje su podržale protest nalaze se Korejska konfederacija sindikata, organizacija People's Solidarity for Participatory Democracy, studentske i mirovne inicijative, kao i predstavnici budističkih, kršćanskih i drugih vjerskih zajednica.
Okupljeni su od južnokorejskog predsjednika Lee Jae Myunga zatražili da odbije, kako su naveli, neprihvatljiv pritisak Washingtona i jasno saopći da Južna Koreja neće poslati svoje vojnike niti vojna sredstva u područje Hormuškog moreuza.
„Južna Koreja ne smije biti uvučena u vrtlog agresivnog rata i ni u kojem obliku ne smije poslati svoje snage“, poručili su organizatori protesta.
Oni smatraju da se eventualno angažiranje južnokorejske vojske ne može predstaviti kao neutralna operacija zaštite plovidbe jer bi se odvijalo u vrijeme otvorenog američko-iranskog sukoba i američkih operacija usmjerenih protiv Irana.
Predstavnici organizacija upozorili su da se gospodarski interesi i sigurnost opskrbnih lanaca ne mogu staviti iznad života južnokorejskih vojnika. Prema njihovim riječima, slanje snaga u Hormuški moreuz značilo bi priključivanje američkom ratu, bez obzira na to bi li južnokorejske jedinice formalno dobile borbenu, logističku ili protuminsku ulogu.
Seoul razmatra različite mogućnosti
Protesti su pojačani nakon što je potvrđeno da južnokorejska vlada razmatra različite oblike angažiranja u Hormuškom moreuzu. Među mogućnostima koje su se pojavile u medijskim izvještajima spominju se slanje pomorskog patrolnog aviona, logističkog broda ili jedinice za otkrivanje i uklanjanje mina.
Južnokorejsko Ministarstvo odbrane u međuvremenu je poslalo inspekcijski tim u Ujedinjene Arapske Emirate radi procjene sigurnosnih i operativnih okolnosti u području moreuza. Vlasti u Seulu tvrde da odluka o raspoređivanju vojske još nije donesena i da je riječ isključivo o razmatranju mogućih načina doprinosa sigurnosti međunarodne plovidbe.
Južnokorejski predsjednik Lee Jae Myung razgovarao je 8. septembra s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom o sigurnosti Hormuškog moreuza i stabilnosti globalnih opskrbnih lanaca. Seoul je nakon sastanka saopćio da se nije razgovaralo o konkretnom raspoređivanju južnokorejskih snaga.
Ipak, mogućnost vojnog angažmana nije isključena. Svako slanje južnokorejskih snaga u inozemstvo trebalo bi dobiti odobrenje Narodne skupštine.
Američki pritisak i iransko upozorenje
Američki predsjednik Donald Trump ranije je javno kritizirao Južnu Koreju zbog odbijanja da pruži veću podršku američkim operacijama protiv Irana. Washington od svojih saveznika traži konkretniji doprinos uspostavljanju kontrole nad plovidbom kroz Hormuški moreuz.
Južna Koreja nalazi se pod snažnim pritiskom jer kroz taj strateški vodeni put prolazi približno 61 posto njenog uvoza sirove nafte i 54 posto uvoza nafte namijenjene petrohemijskoj industriji.
Iran je, međutim, upozorio da bi vojno prisustvo Južne Koreje u Hormuškom moreuzu u sadašnjim okolnostima mogao smatrati njenim uključivanjem u rat na strani Sjedinjenih Američkih Država. Teheran je poručio da bi takav potez mogao imati ozbiljne posljedice po odnose dvije zemlje.
Organizatori protesta smatraju da upravo ta upozorenja pokazuju koliko je opasno pokušavati vojno angažiranje predstaviti kao tehničku ili isključivo zaštitnu misiju.
Protivljenje nije ograničeno na aktivističke organizacije
Iako na protestu u Seulu nije sudjelovao veliki broj ljudi, koalicija koja mu je pružila podršku obuhvata 601 organizaciju iz različitih dijelova južnokorejskog društva.
Protivljenje vojnom angažiranju vidljivo je i u javnom mnijenju. Prema anketi Gallup Korea provedenoj u martu, 55 posto ispitanika protivilo se slanju južnokorejskih ratnih brodova u Hormuški moreuz, dok je takav potez podržavalo 30 posto građana.
Manji protesti protiv rata i slanja vojske održavaju se u Južnoj Koreji još od marta. U njima su učestvovali studenti, sindikalni aktivisti, mirovne inicijative i organizacije solidarnosti s Palestinom i Iranom. Novi protesti održani su početkom septembra ispred Ambasade Sjedinjenih Američkih Država i na drugim lokacijama u Seulu.
Istovremeno su u martu zabilježena i manja okupljanja dijela iranske dijaspore u Južnoj Koreji, čiji su učesnici podržali američku i izraelsku politiku prema Iranu. Međutim, zasad nema vjerodostojnih pokazatelja o postojanju šireg južnokorejskog pokreta koji bi podržavao slanje vojske u rat.
Južnokorejska vlada tako se nalazi između američkih zahtjeva, vlastite ovisnosti o energentima koji prolaze kroz Hormuški moreuz i rastućeg domaćeg protivljenja vojnom angažiranju. Konačna odluka još nije donesena, ali slanje inspekcijskog tima pokazuje da mogućnost angažmana nije uklonjena s dnevnog reda.
Izvori: Reuters, People’s Solidarity for Participatory Democracy, Money Today, Dong-A Ilbo, NewsPim, Al Jazeera, OhmyNews, Worker Solidarity i Newsis.