Trump traži krivca za rat s Iranom

Američki predsjednik Donald Trump, prema pisanju magazina The Atlantic, sve je nezadovoljniji tokom rata protiv Irana i navodno traži odgovorne za njegov dosadašnji razvoj, dok se posljedice sukoba sve ozbiljnije odražavaju na izborne izglede Republikanske stranke.

Trump je, kako se navodi, posebno frustriran savjetnicima koji su ga uvjeravali da će rat biti završen znatno prije novembarskih izbora za američki Kongres.

Pod pritiskom su se našli američki ministar odbrane Pete Hegseth i general Dan Caine, predsjedavajući Združenog komiteta načelnika štabova američkih oružanih snaga. 

Trump je, prema izvještaju, razgovarao sa svojim saveznicima i preispitivao njihovu ulogu u vođenju rata. Obojica su bili među njegovim najvažnijim vojnim savjetnicima i najglasnijim zagovornicima optimističnih procjena u početnoj fazi sukoba.

Istovremeno rastu napetosti unutar Pentagona. Pojedini ljudi bliski Trumpu navodno optužuju Hegsetha da je predsjedniku predstavljao pretjerano povoljnu sliku ratnih operacija. Dodatno nezadovoljstvo izazvala je Hegsethova nedavna smjena general-potpukovnika Bretta Sylvije, u vrijeme istrage o curenju povjerljivih informacija.

TRUMP RAZMATRA VIŠE VOJNIH OPCIJA PROTIV IRANA

Prema dostupnim navodima, američkom predsjedniku predstavljeno je nekoliko mogućnosti za nastavak sukoba:

• Ograničeni vojni napadi koji bi trajali nekoliko sati ili dana.

• Višesedmična vojna kampanja usmjerena protiv iranske odbrane i infrastrukture.

• Zasebna operacija protiv iranskog nuklearnog programa.

• Nastavak pomorske blokade Hormuškog moreuza, uz prijetnje dodatnom vojnom agresijom.

• Okončanje rata.

Trump još nije naredio nove napade na Iran, ali konačna odluka ostaje u njegovim rukama.

NI ŠIRA AMERIČKA VOJNA OPERACIJA NE GARANTUJE USTUPKE TEHERANA

The Atlantic upozorava da čak ni američki rat velikih razmjera ne bi nužno prisilio Iran na političke ili vojne ustupke.

Dosadašnji ograničeni napadi, prema analizi, dodatno su učvrstili odlučnost iranskog rukovodstva, dok su prethodni pokušaji Washingtona da prijetnjama vojnom silom iznudi povratak Teherana za pregovarački sto više puta završili neuspjehom.

Nova američka vojna eskalacija mogla bi izazvati snažan iranski odgovor i proširiti sukob, dodatno iscrpiti američke zalihe municije te povećati cijene nafte i ekonomske troškove za SAD i njegove saveznike, bez garancije da bi Iran pristao na zahtijevane ustupke.

IZBORNI PORAZ REPUBLIKANACA NE MORA ZNAČITI KRAJ RATA

U izvještaju se posebno naglašava da eventualni poraz Republikanske stranke na izborima za Kongres ne bi nužno spriječio Trumpa da nastavi ili dodatno proširi vojne operacije protiv Irana.

The Atlantic podsjeća na postupke predsjednika Georgea W. Busha nakon republikanskog poraza na izborima 2006. godine. 

Bush je tada smijenio ministra odbrane, a potom donio odluku o povećanju američkog vojnog angažmana u Iraku.

Takav historijski presedan pokazuje da unutrašnji politički pritisak i izborni neuspjeh ne moraju dovesti do smirivanja rata. Naprotiv, američki predsjednik i nakon izbornog poraza svoje stranke može odlučiti da pribjegne dodatnoj vojnoj eskalaciji.

Za Glas Otpora: Agan Smajlović