Turković kritikovala Bećirovića zbog izostanka bh. delegacije s dženaze Hameneiju: Politička hrabrost danas nedostaje
Bivša ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković uputila je oštre kritike aktuelnom državnom vrhu, posebno predsjedavajućem Predsjedništva BiH Denisu Bećiroviću, zbog odluke da Bosna i Hercegovina ne pošalje zvaničnu delegaciju na ceremoniju i dženazu bivšeg iranskog vrhovnog vođe Alija Hameneija.
Govoreći o vanjskoj politici BiH, Turković je ocijenila da današnje rukovodstvo nema jasnu strategiju niti kontinuitet u vođenju međunarodnih odnosa, za razliku od politike koju je, prema njenim riječima, vodio prvi predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, nastojeći održavati dobre odnose i sa zapadnim i sa istočnim državama.
Podsjetila je da Bosna i Hercegovina tokom rata nije bila prepuštena sama sebi te da je, uz odlučnost domaćih boraca, značajnu pomoć dobijala od više država.
„U najtežim trenucima nismo bili sami. Zahvaljujući toj podršci, uz odlučnost naših boraca, Bosna i Hercegovina je opstala.
Danas se nameće jedno ozbiljno pitanje: ako bi Bosna i Hercegovina ponovo bila suočena s egzistencijalnom prijetnjom, ko bi nam pružio ruku? Osim NATO-a, na koga bismo mogli računati? Ko bi danas stao uz Bosnu i Hercegovinu? Odgovor nije nimalo ohrabrujući“, poručila je Turković.
Posebno je kritikovala Denisa Bećirovića, navodeći da mu nedostaje politička hrabrost za vođenje samostalne i principijelne vanjske politike.
„Bošnjačkom članu Predsjedništva, Denisu Bećireviću, nedostaje hrabrosti da se zalaže za samostalnu i principijelnu vanjsku politiku, da donosi odluke u interesu Bosne i Hercegovine čak i kada one nisu po volji moćnijim državama ili trenutnim političkim trendovima. Umjesto državničke odlučnosti, svjedočimo politici kalkulacija, izbjegavanja odgovornosti i čekanja da drugi odluče umjesto njega. Umjesto da čuva i razvija prijateljstva koja su građena decenijama, on ih olako zanemaruje. Umjesto principijelne diplomatije, vodi politiku improvizacije, kratkoročnih interesa i ideoloških podjela. Rezultat je da Bosna i Hercegovina danas ima manje prijatelja nego ikada, a nije stekla nijednog novog saveznika koji bi mogao nadomjestiti izgubljene odnose“, navela je.
Podsjetila je i da je Iran podržao usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija te, kako tvrdi, uticao da još desetak država glasa za njeno usvajanje. Turković je ukazala i na činjenicu da među zvaničnim delegacijama na dženazi bivšeg iranskog predsjednika Ebrahima Raisija i ministra vanjskih poslova Hosseina Amira Abdollahiana također nije bilo predstavnika Bosne i Hercegovine, dok su prisustvovali zvaničnici Srbije i brojnih drugih država.
Govoreći o aktuelnim dešavanjima u Iranu, istakla je da Bosna i Hercegovina ni ovoga puta nije uputila delegaciju, iako, kako navodi, više od stotinu država šalje svoje predstavnike kako bi izrazili saučešće povodom smrti Alija Hameneija.
„Riječ je o čovjeku koji je tokom rata činio sve da se pomogne Bosni i Hercegovini. Richard Holbrooke je u više navrata tvrdio da su iranske isporuke oružja bile od ključnog značaja za opstanak Bosne i Hercegovine tokom rata“, kazala je.
Naglasila je da pitanje odlaska na dženazu ne treba posmatrati kroz prizmu odnosa prema unutrašnjoj politici Irana, već kao čin diplomatskog poštovanja prema zemlji koja je, prema njenim riječima, pomagala Bosni i Hercegovini u najtežim trenucima.
„Riječ je o diplomatskom minimumu i o sposobnosti države da iskaže poštovanje prema onima koji su joj pomagali kada je bilo najteže. Za to nije potrebna saglasnost velikih sila. Potrebna je politička hrabrost. Nažalost, upravo te hrabrosti Bećireviću nedostaje. Lakše je šutjeti nego preuzeti odgovornost. Lakše je slijediti tuđe signale nego voditi vlastitu politiku. Lakše je izbjegavati poteze koji bi mogli izazvati kritike nego štititi dugoročne interese Bosne i Hercegovine“, poručila je.
Na kraju je upozorila da takav pristup, prema njenom mišljenju, narušava međunarodni ugled Bosne i Hercegovine i dovodi u pitanje dugoročna savezništva.
„Ako nas oni koji danas predstavljaju Bošnjake i vode državu budu branili onako kako danas vode njenu vanjsku politiku, onda imamo ozbiljan razlog za zabrinutost. Savezništva se ne grade preko noći, a kada se jednom izgube, često ih je nemoguće vratiti onda kada su najpotrebnija. Ako nas ti i takvi budu branili, izgubili smo mnoge bitke i prije nego što su počele“, zaključila je Turković.