Saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman premješta se između strogo čuvanih palača opremljenih bunkerima, dok jemenske snage intenziviraju raketne napade i napade bespilotnim letjelicama na Saudijsku Arabiju, objavio je američki list The Wall Street Journal, pozivajući se na izvore upoznate sa sigurnosnim mjerama saudijskog rukovodstva.
Prema navodima američkog lista, 41-godišnjeg prijestolonasljednika štiti posebno odabrani sigurnosni tim, a njegovo kretanje odvija se uz pojačane mjere zaštite.
Istovremeno, Saudijska Arabija suočava se s rastućim pritiskom na vlastite protivzračne kapacitete.
WSJ navodi da se saudijske vlasti suočavaju s nedostatkom protivraketnih presretača te da su primorane premještati odbrambene sisteme radi zaštite kraljevskih rezidencija, energetskih postrojenja i drugih strateških objekata.
Ozbiljnost sigurnosne situacije dodatno je pokazao napad na međunarodni aerodrom King Khalid u Rijadu 10. oktobra.
Prema izvještajima saudijskih vlasti koje su prenijeli međunarodni mediji, u napadu je poginulo najmanje 12 osoba, dok je više od 300 povrijeđeno.
Saudijske vlasti pokrenule su istragu o tome kako su projektili i bespilotne letjelice uspjeli probiti postojeću protivzračnu odbranu.
Ovi događaji otvaraju pitanje granica vojne tehnologije u sukobima u kojima jedna strana raspolaže skupim i sofisticiranim odbrambenim sistemima, dok druga koristi kombinaciju raketa i bespilotnih letjelica za napade na udaljene ciljeve.
Zaštita saudijske teritorije posebno je zahtjevna zbog njenog geografskog prostranstva i velikog broja objekata od strateškog značaja. Istovremena odbrana aerodroma, naftnih postrojenja, vojnih baza i kraljevskih rezidencija zahtijeva značajne tehničke, logističke i finansijske resurse.
Posebnu dimenziju predstavlja ekonomska neravnoteža između napada i odbrane.
Relativno jeftina bespilotna letjelica može izazvati upotrebu znatno skupljeg protivraketnog presretača, zbog čega dugotrajni napadi mogu predstavljati ozbiljan finansijski pritisak čak i za države s velikim vojnim budžetima.
Sigurnosni izazovi imaju i šire posljedice. Saudijska Arabija nastoji privući međunarodne investicije, razviti turizam i smanjiti ekonomsku zavisnost od nafte kroz program Vision 2030. Napadi na civilnu i energetsku infrastrukturu mogli bi dodatno povećati troškove osiguranja, poremetiti međunarodni saobraćaj i otežati ostvarivanje tih ciljeva.
Premještanje prijestolonasljednika između zaštićenih rezidencija, ukoliko su navodi WSJ-a tačni, pokazuje koliko se ozbiljno procjenjuju trenutne sigurnosne prijetnje. Međutim, same pojačane mjere zaštite nisu dokaz da je saudijska protivzračna odbrana potpuno neefikasna.
Ključno pitanje više nije samo koliko je savremeno naoružanje neke države, nego koliko dugo i uz kakve troškove ona može održavati sigurnost svoje teritorije suočena s ponavljanim asimetričnim napadima.
Piše: Agan Smajlović | Glas Otpora
Izvori: The Wall Street Journal (12. oktobar 2026), Associated Press (12. oktobar 2026), Al Jazeera (10. oktobar 2026).