Bogatstvo milijardera u 2024. godini dostiglo je 13,4 biliona dolara, uz godišnji rast od 10,3% u odnosu na prethodnu godinu — što je najviši nivo zabilježen u historiji.
Izvještaj pripisuje taj brzi rast snažnom učinku globalnih berzi i procvatu sektora tehnologije i umjetne inteligencije, što je dovelo do neravnomjerne i oštre preraspodjele svjetskog bogatstva.
Prema pisanju lista Wall Street Journal, u svijetu u kojem se redefinišu mjerila bogatstva i utjecaja 21. stoljeća, podaci kompanije za finansijsku analizu Altrata pokazuju bez presedana rast individualnog bogatstva.
Ukupan broj milijardera u svijetu sada iznosi 3.508, od čega su 1.135 Amerikanci – gotovo trećina ukupnog broja.
Ukupna vrijednost bogatstva američkih milijardera iznosi 5,7 biliona dolara, što predstavlja 43% ukupnog bogatstva svih milijardera u svijetu.
Kina je na drugom mjestu, sa 321 milijarderom i ukupnim bogatstvom od 1,3 biliona dolara – približno 10% globalnog bogatstva.
U Evropi je, prvi put otkako se vode podaci (više od decenije), broj milijardera prešao hiljadu.
Umjetna inteligencija i rast nejednakosti
Wall Street Journal objašnjava da je rast sektora tehnologije i umjetne inteligencije doveo do udvostručenja bogatstva američkih superbogataša, uključujući Elona Muska, Marka Zuckerberga i Jeffa Bezosa – zahvaljujući enormnim dobicima na tržištu dionica.
Izvještaj pokazuje da je tehnološki sektor zabilježio rast bogatstva od 198% između 2015. i 2025. godine, dok su sektori ugostiteljstva i zabave porasli za 146%, zdravstva za 75%, a finansija za 74%.
Nasuprot tome, tržište nekretnina imalo je najslabiji rezultat, s rastom od samo 37%, što ukazuje na pomak fokusa prema digitalnoj ekonomiji.
Evropa napreduje, Kina posustaje
Prvi put u deset godina broj evropskih milijardera prešao je 1.000 i uključuje istaknute ličnosti, poput Bernarda Arnaulta, direktora francuskog koncerna LVMH, čije bogatstvo iznosi 236,4 milijarde dolara, te Dietera Schwarza, vlasnika lanaca supermarketa Lidl, s bogatstvom od 45,9 milijardi dolara.
Nasuprot tome, pozicija azijskog regiona opala je, posebno nakon izlaska pojedinih istaknutih kineskih i hongkonških milijardera s liste najbogatijih.
Ipak, ličnosti poput Zhonga Shanšana, osnivača kompanije za flaširanu vodu Nongfu Spring, s bogatstvom od 79,9 milijardi dolara, i Ponyja Maa, direktora kompanije Tencent, s bogatstvom od 71,5 milijardi dolara, i dalje se nalaze među najbogatijima.
Novi prag bogatstva i društvene posljedice
Prema izvještaju, minimalno bogatstvo potrebno za ulazak na listu milijardera sada iznosi 4,2 milijarde dolara.
Oko 3,4% osoba izgubilo je status milijardera, što je najmanji pad od 2022. godine.
Neki poznati pojedinci, poput kralja Charlesa III, čije bogatstvo iznosi 770 miliona dolara, nisu uspjeli ući na listu.
Ekonomski stručnjaci ističu da ovi podaci ukazuju na produbljivanje jaza između bogatih i ostalih slojeva društva, s obzirom na to da je bogatstvo sve koncentrisanije u rukama male manjine, dok se ekonomije u razvoju suočavaju s usporenjem rasta i većom nejednakošću u raspodjeli prihoda.
Sjeverna Amerika ostaje najveće središte bogatstva na svijetu, slijedi Evropa, dok Azija, zbog globalnih ekonomskih previranja, gubi konkurentsku poziciju.
Analitičari vjeruju da će rast umjetne inteligencije u budućnosti dodatno povećati nejednakosti među državama i pojedincima jer se ekonomska moć sve više preusmjerava na velike tehnološke korporacije – koje su istovremeno i proizvođači i vlasnici bogatstva.