Ujedinjeni Arapski Emirati posljednjih su dana intenzivirali sigurnosnu i operativnu koordinaciju s izraelskom okupacijskom vojskom i američkom Centralnom komandom (CENTCOM), dok se ubrzavaju zajedničke pripreme za mogući povratak intenzivnih sukoba protiv Irana, objavio je izraelski portal Walla!.
Prema navodima izvora, Abu Dhabi se nalazi između dva velika straha. S jedne strane postoji zabrinutost da bi Washington mogao postići sporazum s Teheranom koji ne uzima u obzir interese Emirata. S druge strane, UAE smatra da bi Iran svaki takav dogovor mogao iskoristiti kao priliku za obračun s Emiratima „dan poslije“, zbog njihove saradnje sa SAD-om i izraelskim režimom tokom agresije.
Portal navodi da Emirati strahuju i od mogućnosti ograničenog nastavka sukoba, dovoljno ozbiljnog da rat ponovo eskalira, ali ne i da uništi iranske balističke kapacitete, čime bi UAE ostao dugoročno izložen potencijalnim napadima. Upravo je ta kombinacija strahova, prema pisanju Walla!, dovela sigurnosnu saradnju između UAE-a i „Izraela“ na dosad nezabilježen nivo.
Politički izvori navode da je regija sada bliža novom ratu s Iranom nego u bilo kojem trenutku od stupanja primirja na snagu. Pregovori između Washingtona i Teherana o nuklearnom pitanju, prema njihovim tvrdnjama, nisu dali rezultate koji odgovaraju američko-izraelskim interesima, dok raste uvjerenje da Iran kupuje vrijeme i da je pakistansko posredovanje iscrpljeno. Navodno je već pokrenuta koordinacija i s drugim regionalnim državama zbog mogućnosti da Donald Trump donese odluku o novom napadu.
Trumpove kontradiktorne izjave dodatno pojačavaju neizvjesnost u regiji. Govoreći novinarima u Bijeloj kući, Trump je izjavio da je bio „sat vremena udaljen“ od odobravanja napada, ali da je odlučio odgoditi odluku, tvrdeći da Iranu daje još „dva ili tri dana, možda do petka, subote ili nedjelje“. Kao razlog odgode naveo je zahtjeve lidera Katara, Saudijske Arabije i UAE-a, pozivajući se na „ozbiljne pregovore koji su trenutno u toku“.
Haaretz je izvijestio da je izraelska vojska bila zatečena Trumpovim priznanjem, budući da je očekivala da će svaki američki napad biti unaprijed koordiniran s Tel Avivom. Zbog toga se izraelska strana sada priprema za mogućnost američkog udara u bliskoj budućnosti, možda i prije isteka Trumpovog ultimatuma Iranu.
Trump je potom nastavio prijetiti novim napadom, ali je istovremeno ublažavao vlastite prijetnje, tvrdeći da iransko rukovodstvo „moli za dogovor“, dok je upozoravao da bi novi napad mogao uslijediti već za nekoliko dana.
Iran je više puta poručio da neće prihvatiti uslove koji ugrožavaju njegove „crvene linije“. Brigadni general Mohammad Akrami Nia, glasnogovornik iranske vojske, upozorio je da će svaka nova agresija biti dočekana otvaranjem „novih frontova“ uz korištenje novih taktika i sredstava.
Pojačana koordinacija između UAE-a i „Izraela“ odraz je sve dubljeg sigurnosnog partnerstva između Abu Dhabija i Tel Aviva. Raniji izvještaji portala i24NEWS, pozivajući se na američke izvore, otkrili su da UAE i „Izrael“ rade na uspostavi zajedničkog fonda za finansiranje, kupovinu i razvoj naprednih sistema naoružanja i vojnih tehnologija, uključujući sisteme protiv dronova i platforme protuzračne odbrane.
Plan uključuje zajedničku nabavku opreme, ali i moguće emiratsko finansiranje izraelskih vojnih razvojnih projekata, s ciljem stvaranja zajedničkih vojnih kapaciteta koji bi spojili izraelsku tehnologiju i emiratske finansijske resurse.
Dubina te saradnje postala je vidljiva tokom američkog rata protiv Irana, kada je izraelski sistem protuzračne odbrane, zajedno s izraelskim operativnim snagama, bio raspoređen unutar Emirata i učestvovao u pokušajima presretanja iranskih projektila. Jedan istraživač izraelskog Instituta za nacionalne sigurnosne studije opisao je tu saradnju kao direktan nastavak sporazuma o normalizaciji iz 2020. godine, koji su otvorili vrata širem političkom, ekonomskom i sigurnosnom partnerstvu.
Razmjere izraelskih planova za moguće operacije dodatno su isplivale u javnost prošle sedmice, kada je voditelj izraelskog Kanala 14, Shimon Riklin, tokom emisije uživo spomenuo moguće napade na iranska nuklearna postrojenja prije nego što je prijenos prekinula vojna cenzura. Riklin je tvrdio da su ulazi u iransko postrojenje u Isfahanu zatrpani i zakopani, ali da zalihe obogaćenog uranija unutar objekta nisu, sugerišući da bi kopnena operacija s ciljem preuzimanja ili uništenja tog materijala bila mnogo izvodljivija nego što se ranije mislilo.